U današnje vrijeme, s udobnošću života, razvojem transporta, naša aktivnost je postupno opala, a sjedilački način života je postao uobičajena pojava u modernom životu, ali šteta koju donosi ne može se zanemariti.

Dugotrajni boravak u istom položaju i nedostatak tjelesne aktivnosti donijet će mnoge loše posljedice našem tijelu.

Prije svega, dugotrajno sjedenje vjerojatno će dovesti do trošenja mišića i osteoporoze. Zbog nedostatka tjelovježbe mišići se dugo opuštaju i postupno gube elastičnost, što na kraju dovodi do atrofije mišića. Istodobno, dugotrajni nedostatak tjelovježbe također može utjecati na normalan metabolizam kostiju i povećati rizik od osteoporoze.

Drugo, kada dugo sjedimo, zglobovi kuka i koljena su dugo u savijenom stanju, što uzrokuje naprezanje mišića i ligamenata oko zglobova i smanjenje fleksibilnosti zglobova. Tijekom vremena ti zglobovi mogu osjetiti bol, ukočenost i nelagodu, a u teškim slučajevima čak mogu dovesti do stanja poput artritisa.

Treće, dugotrajno sjedenje također može dovesti do povećanog pritiska na kralježnicu. Jer kada sjedimo, pritisak na našu kralježnicu je dvostruko veći nego kada stojimo. Dugotrajno zadržavanje ovog položaja postupno će izgubiti prirodnu krivulju kralježnice, što će rezultirati problemima poput grbavosti i bolova u vratu maternice.

Četvrto, dugotrajno sjedenje također može utjecati na cirkulaciju krvi u donjim ekstremitetima i povećati rizik od krvnih ugrušaka u donjim ekstremitetima. Loša cirkulacija ne samo da uzrokuje bolove u zglobovima, već može dovesti i do drugih zdravstvenih problema.

Peto, dugotrajno sjedenje također može imati negativne učinke na probavni sustav. Dugotrajnim sjedenjem dolazi do stisnuća organa u trbušnoj šupljini, što utječe na peristaltiku probavnog sustava, što dovodi do probavnih smetnji, zatvora i drugih problema.

Šesto, sjedenje također može imati negativne učinke na mentalno zdravlje. Biti u istom okruženju dugo vremena i nedostatak komunikacije i interakcije s drugima može lako dovesti do problema kao što su depresija i anksioznost.

Stoga bismo, radi vlastitih zdravstvenih problema, trebali nastojati izbjegavati dugo sjedenje i baviti se primjerenom tjelesnom aktivnošću. Ustajanje i hodanje s vremena na vrijeme (5-10 minuta za 1 sat aktivnosti) ili izvođenje jednostavnih vježbi istezanja kao što su istezanje, sklekovi i stopala na vrhovima prstiju mogu pomoći u ublažavanju štetnih učinaka predugog sjedenja.